Gluten i autoimune bolesti

Gluten je proteinska komponenta prisutna u pšenici, raži i ječmu – žitaricama koje su u većoj ili manjoj mjeri prisutne u svakodnevnoj prehrani. Proteini glutena osiguravaju elastičnost i ”ljepljivost” proizvodima od brašna zbog čega zauzimaju cijenjeno mjesto u pekarskoj industriji. Gluten, također, ima svojstva emulgatora i stabilizatora te je izvrstan nositelj aroma i začina. Zahvaljujući tim svojstvima vrlo često nalazi put do brojnih manje očekivanih namirnica. Primjerice, često se koristi u industrijskim umacima i aromama, a moguće ga je pronaći i u dodacima prehrani . Bjelančevina gluten se sastoji od dvije frakcije: glutenina i glijadina.

Zašto i kome gluten stvara problem?

Najpoznatiji oblik nepodnošenja glutena je celijakija, autoimuna bolest u kojoj dolazi do uništavanja crijevnih resica. Zbog toga se smanjuje apsorpcija nutrijenata u tankom crijevu, što dovodi do nedostatka hranjivih tvari u organizmu. Laički rečeno, osoba koja boluje od celijakije i hrani se zdravo te unosi dovoljno vitamina i minerala kroz hranu, možda će i usprkos tome imati deficit vitamina i minerala. Upravo iz razloga jer su crijevne resice oštećene a one igraju najveću ulogu. Simptomi celijakije su bolovi u trbuhu, probavne tegobe, umor, anemija, mršavljenje i slab razvoj kod djece. Simptoma ima puno i ovise od osobe do osobe i zato se celijakija naziva i bolest tisuću lica.

Drugi oblik nepodnošenja glutena je alergija na pšenicu. Kao što imamo alergiju na npr. mlijeko, jaja, orašaste plodove i sl, tako postoji i alergija na pšenicu. Simptomi su kožne, respiratorne i gastrointestinalne reakcije na proteine iz pšenice. Otkriveno je čak 27 mogućih alergena u pšenici. Kako pšenice također ima u većini proizvoda, alergičari na pšenicu su također na bezglutenskoj prehrani.

Treći oblik nepodnošenja glutena je necelijakijska osjetljivost na gluten.

Nažalost, trenutna medicina često ne prepoznaje ovaj problem i zanemaruje ga, unatoč tome što je prisutna kod velikog broja ljudi. Ukoliko imate simptome i osjećate se loše nakon konzumacije glutena, idealno bi bilo napraviti prvo testiranja za celijakiju i alergiju na pšenicu. No, ako se nalazi pokažu negativni, moguće je da se radi o osjetljivosti na gluten. Tek kad se isključi mogućnost celijakije, tek tad probajte na neki period izbaciti gluten, jer na taj način ćete sami vidjeti dali se o tome radi ili ne.

Ali zašto do toga dolazi?

Neka istraživanja govore da čak jedna komponenta iz hrane, u ovom slučaju gluten može napraviti pravi razor u našem organizmu. Otkriveno je da gluten izaziva propusnost crijeva jer potiče proizvodnju zonulina, koji je regulator funkcije intestinalne crijevne barijere.

Propusnost crijeva znači da se stanice crijevnog zida razmiču i prostor između njih se razmiče. Crijevni zid je barijera između vanjskog svijeta, odnosno svega što unosimo u naš organizam, kroz tu barijeru smiju proći samo nutrijenti i elektroliti. Velike molekule nerazgrađene hrane i svi toksini ostaju unutar crijeva i na kraju kroz debelo crijevo ih izbacujemo.

Gluten i autoimune bolesti

Naš imunološki sustav je dizajniran da naš štiti od svega “nepoznatoga” što ulazi u naš organizam. Ako imamo propusna crijeva, toksini, lektini, gluten itd. direktno putem našim crijeva ulazi u naš krvotok jer nam crijevna barijera nije dobra. Kad se to dogodi, naš organizam ih prepoznaje kao strano tijelo i to aktivira autoimunološki odgovor.

Gluten i autouimune bolesti?  Kako dolazi do oboljenja?

Problem je sljedeći, proteini glutena slični su našim vlastitim proteinima, onima od kojih je građeno naše vlastito tkivo- živci, žlijezde, organi, koža itd. Antitijela koja imaju zadatak uništiti gluten nisu selektivna, već automatski uništavaju i naše vlastito tkivo. Na taj način, osjetljivost na gluten može pokrenuti kaskadu lančano povezanih reakcija koje vode do autoimunih bolesti, i to ne samo u probavnom traktu već i u cijelom tijelu.

Kod autoimunih bolesti ali i ostalih bolesti, svi najlakše posežemo za tabletama. Tim postupkom samo prekrivamo posljedice i štetimo organizmu. Bilo bi puno puno bolje kad bi se otkrio uzrok zašto je do bolesti uopće došlo i onda na pravi način liječiti uzrok a ne posljedicu. Kada liječimo samo posljedice, uzrok je i dalje prisutan i dalje radi štetu organizmu i samo se širi dalje.

Nije ni čudo što većina ljudi uz jednu autoimunu bolest s vremenom dobije i još neku. To varira od osobe do osobe i gena, ali i od toga da se zapravo uzrok autoimune bolesti nikad nije izliječio.  Ako smo svjesni da problem leži u crijevima, onda treba prvo njih oporaviti i očistiti organizam kako bi se u konačnici vjerojatno autoimune bolesti smirile.

Mnogi liječnici, uglavnom funkcionale medicine i mnogi znanstvenici smatraju da ljudsko tijelo nije u stanju probaviti gluten.

Problem s glutenom je taj što ljudsko tijelo nema enzime potrebne za razgradnju glutena na pojedinačne aminokiseline. Kad takav, nerazgrađen protein putem naših propusnih crijeva uđe u naš krvotok, imunološki sustav ga ne prepoznaje kao hranjivu tvar već kao strano tijelo.

Svjetski stručnjaci za autoimune bolesti se slažu da je preduvjet za dobiti neku autoimunu bolest upravo- intestinalna propusnost.

Hipokrat je još prije 2 000 godina istraživao važnost zdravlja crijeva i zaključio da sve bolesti počinju u crijevima. Zdrava crijeva su osnova i temelj zdravog života. Mi zapravo nismo ni svjesni kako i na koji način funkcionira naš organizam, doslovno sve što unesemo u organizam, ima učinak na naše cijelo tijelo.

Propusnost crijeva je sve češća, kao što smo rekli, ta dolazi do oštećenja probavnog trakta a to dovodi do autoimunih bolesti kao što su dijabetes tipa 1, MS, lupus, psorijaza, Hashimoto i ostale autoimune bolesti.

Gluten i autoimune bolesti. Kako si pomoći?

Ukoliko bolujete od neke autoimune bolesti, svakako za početak isključite mogućnost celijakije ili alergije. Zatim uz konzultaciju sa liječnikom, izbacite gluten. Promijenite cijelu prehranu iz temelja. Kod autoimunih bolest se preporučuje i autoimuni protokol prehrane. Izbacite sve alergene iz hrane za početak (jaja, mlijeko itd), šećere i prerađenu hranu. Polako ih nakon nekog vremena uvodite i obradite pozornost što Vam još smeta. Svakako bi trebalo uvesti i suplementaciju ali to uz obaveznu konzultaciju liječnika.

Pošto smo svakodnevno u doticaju s ljudima koji su na bezglutenskoj prehrani, dio njih zbog celijakije a dobar dio i zbog autoimunih bolesti. Uvijek razgovaramo o tome i kako se osjećaju, apsolutno svi osjete poboljšanje i ono najbitnije, nalazi su se popravili.

Gluten i autoimune bolesti su očito povezani. Iako nema još dovoljno službenih istraživanja, osobna iskustva ljudi diljem svijeta jasno pokazuju da su se autoimune bolesti smirile izbacivanjem glutena.

Zaključno rečeno: unosom glutena dolazi do proizvodnje zonulina, zonulin djeluje na crijeva i dolazi do propusnosti crijeva, a propusna crijeva dovode do autoimunih bolesti.

Članak gluten i autoimune bolesti je informativnog oblika, temeljen na osobnim iskustvima i u namjeri da pokušate i druge opcije kako bi svoju autoimunu bolest umirili. Promjena prehrane, ali zdrava i uravnotežena nikako nije na odmet. Prije bilo kakvih promjena, konzultirajte se sa svojim liječnikom.

Autor teksta: GlutenBio
Izvori: http://istineilaziohrani.blogspot.com
www.zdravobudi.hr

Izvor fotografije: https://www.pexels.com