Pon-pet: 09 - 20h, sub: 09 - 14h +385 1 551 3941 Ul. Crvenog križa 33, Zagreb
Što je celijakija?

Celijakija je kronična bolest koja zahvaća tanko crijevo, karakteristična je po nepodnošenju glutena. Javlja se kod genetski predisponiranih osoba u bilo kojoj životnoj dobi, s različitim simptomima, a može se javiti i kao asimptomatska bolest.

Do oštećenja tankog crijeva kod celijakije dolazi zbog ne podnošenja glutena. Konzumiranje glutena kod oboljelih osoba dovodi do upalnih promjena u tankom crijevu.

Gluten (lat. ljepilo) je frakcija bjelančevina koje se nalaze u pojedinim žitaricama. Najčešće u pšenici, raži, ječmu, piru i ostalim sortama pšenice.

Gluten je bjelančevina, a bjelančevine su građene kao dugački lanci sastavljeni od aminokiselina. Bjelančevine se u probavnom sastavu uz pomoć želudačne kiseline razgrađuju na kraće lance, a zatim uz pomoć enzima i na pojedinačne karike odnosno aminokiseline. Zatim se aminokiseline apsorbiraju u naš krvotok. Problem s glutenom nastaje zbog manjka enzima za razgradnju lanaca glutena na pojedinačne aminokiseline.

Kad u krvotok uđe takav protein, imunološki sustav ga prepoznaje kao strano tijelo, a ne kao hranjivu tvar. Zbog toga se aktivira alarm i tijelo proizvodi antitijela.

celijakija

 

CELIJAKIJA- KLINIČKA SLIKA

Celijakija je bolest s tisuću lica, odnosno bolest s mnogo očitovanja jer uzrokuje mnogobrojne simptome i povezana je s većom učestalošću bolesti u ostalim organskim sustavima kao npr. imunološkom, hematološkom, koštanom, reproduktivnom ili kožnom.

Posebnost je u tome što bolesnici mogu imati puno simptoma, samo jedan ili čak mogu biti i bez simptoma.

Zbog toga, celijakiju po kliničkoj slici možemo podijeliti na 4 podtipa:

  •  Klasičan tipični simptomi malapsorpcije
  •  Atipičan– karakteristični su ekstraintestinalni simptomi i poremećaj funkcije jetre
  •  Subklinički ili tiha celijakija- serološki testovi su pozitivni i prisutna je atrofija sluznice bez ikakvih kliničkih simptoma
  •  Latentan– iako ju ima malen dio bolesnika, u takvim slučajevima serološki testovi su pozitivni a sluznica crijeva je normalna i bez oštećenja

Postoji i refraktorna celijakija koja se vrlo rijetko javlja,a posebna je po tome što se crijevna sluznica ne oporavlja unatoč pridržavanju bezglutenske prehrane.

SIMPTOMI CELIJAKIJE

Kao što smo rekli, celijakija je bolest s tisuću lica i ponekad se teško dolazi do pravovremene dijagnoze zbog zbunjujućih i raznolikih simptoma, iako ponekad može biti i da uopće nema simptoma.

Simptomi celijakije su: kroničan proljev i kronični zatvor, nenapredovanje i/ili slabo napredovanje u masi kod djece, niži rast, anemija, povraćanje, bolovi trbuhu, kroničan umor, herpetiformni dermatitis itd.

Najčešće bolesti i stanja koje su povezane s celijakijom:

  • Probavni sustav: malapsorpcija, bol u trbuhu, izmjena proljeva i zatvora, gubitak apetita, dispepsija, tumori ušne šupljine, ždrijela i jednjaka, stomatitis
  • Neuropsihijatrijski sustav: anksioznost, kronična glavobolja, kronični umor, depresija, epilepsija, periferna neuropatija, cerebelarna ataksija
  • Kožni sustav: dermatitis herpetiformis, psorijaza, vitiligo
  • Koštani sustav: rahitis, osteoporoza, osteomalacija
  • Hematološki sustav: sideropenična i/ili megaloblastična anemija, hiposplenizam, ne-Hodgkinom limfom, koagulopatija
  • Imunološki sustav: Sjögrenov sindrom , autoimmune bolesti štitnjače, autoimuni hepatitis, dijabetes melitus tipa 1, sistemski eritematozni lupus, juvenilni idiopatski artritis i reumatoidni artritis, sarkoidoza, idiopatska dilatativna kardiomiopatija
  • Reproduktivni sustav: povišen rizik od spontanog pobačaja, neplodnost, malena rodna masa djece neliječenih trudnica , rana menopauza

celijakija

UČESTALOST CELIJAKIJE U HRVATSKOJ I SVIJETU

Celijakija se javlja u oko 1% svjetske populacije, gledajući europske zemlje, najveću prevalenciju bilježe skandinavske zemlje, a najmanju Njemačka.
Posljednjih 50 godina incidencija u razvijenim zemljama je porasla za 4-5 puta zbog apsolutnog povećanja broja oboljelih. To se povezuje s većom izloženosti glutenom ali i boljim dijagnostičkim postupcima odnosno metodama.

Smatra se da je ipak broj oboljelih veći jer su brojni bolesnici zbog nespecifičnih simptoma i raznolikosti simptoma ne prepoznati ili se vode pod drugim dijagnozama.
Prema podacima CEZIH-a za primarnu zdravstvenu zaštitu, dobivenu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za prvih šest mjeseci 2015. godine u Republici Hrvatskoj pod dijagnozom K90 – K90 (crijevna malapsorpcija) evidentirane su 3.954 osobe. Pod dijagnozom K90.0 (celijakija) vode se 2.324 osobe.
Prema istraživanju Greco i sur. za područje Mediterana procijenjeno je da u Hrvatskoj ima oko 44,915 bolesnika s celijakijom, većinom ne otkrivenih. Od toga je 7.087 djece.

KAKO DO DIJAGNOZE CELIJAKIJE?

Najsigurnija i glavna osnova za postavljanje dijagnoze celijakije je biopsija sluznice tankog crijeva.

U dijagnostičkom postupku za dokazivanje celijakije koristi se:

1) ODREĐIVANJE PROTUTIJELA IZ KRVI

Kod sumnje na celijakiju, prvi test se radi iz krvi i to da se odredi koncentraciju protutijela na tkivnu transglutaminazu (tTG) te treba odrediti ukupni IgA. Ako postoji nedostatak IgA, potrebno je odrediti i IgG klasu protutijela.

2) BIOPSIJA SLUZNICE TANKOG CRIJEVA

Bioptat sluznice tankog crijeva se može dobiti endoskopskim putem iz dvanaesnika. Pošto se promjene na sluznici mogu razlikovati, potrebno je uzeti više uzoraka s različitih mjesta dvanaesnika.

Histopatološki nalaz bioptata se standardizira po Marshovim-Oberhuberovim kriterijima odnosno stupnjevima:

  • 1. STUPANJ- infiltrativna lezija (normalna arhitektura sluznice uz povećan broj IEL-a, >25/100 enterocita)
  • 2. STUPANJ– hiperplastična lezija (povećan boj IEL-a, povećana dubina kripti, normalna visina resica)
  • 3. STUPANJ– destruktivna lezija (povećan broj IEL-A, atrofija resica, hipertrofija kripti)

3) ODREĐIVANJE GENSKE PREDISPOZICIJE HLA DQ HETERODIMERA

Određivanje HLA-DQ2 i HLA-DQ8 heterodimera je poželjno u isključivanju celijakije i treba ga odrediti u slučaju nesigurne dijagnoze, kod osoba koje imaju neku pridruženu bolest ili mogućnost nasljedne celijakije, odnosno pozitivnu obiteljsku anamnezu.

IZRAZITO JE BITNO NAGLASITI DA SE NE SMIJE PRELAZITI NA BEZGLUTENSKU PREHRANU SVE DOK SE NE ZAVRŠI CIJELI DIJAGNOSTIČKI POSTUPAK I POSTAVI EVENTUALNA DIJAGNOZA.

celijakija

KADA SE TESTIRATI NA CELIJAKIJU?

Na celijakiju treba testirati osobe koje:
Imaju neke od navedenih simptoma
– Imaju srodnika u prvom koljenu koji boluje od celijakije
– Imaju neku od bolesti koje se javljaju udruženo s celijakijom

KAKO SE LIJEČI CELIJAKIJA?

Nažalost ne postoji još uvijek lijek u vidu tablete koji bi zaustavio celijakiju. Jedini pravi lijek je strogo cjeloživotno izbacivanje glutena.
Već nekoliko dana poslije izbacivanja glutena počinje normalizacija građe sluznice, koja se u oko 40% odraslih osoba potpuno oporavi u roku dvije godine nakon prelaska na bezglutensku dijetu odnosno prehranu. Simptomi se prosječno smiruju za 4 tj. ovisno o kliničkoj slici pacijenta.

Kada dobijete dijagnozu, bitno je odmah početi s bezglutenskom prehranom i paziti što se unosi u tijelo u svrhu što bržeg oporavka crijeva. Preporuka je smanjiti industrijske proizvode i jesti svježu domaću hranu. Neophodnu industrijsku hranu kupujte samo deklariranu,modnosno s prekriženim klasom. Posebnu pozornost treba obratiti i na kontaminaciju kao i na skriveni gluten.

ŽIVOT BOLESNIKA S CELIJAKIJOM

Kvaliteta života oboljelih od celijakije je smanjena u odnosu prema zdravoj populaciji zbog doživotne bezglutenske prehrane što utječe na njegove navike i promjenu životnog stila, kako bolesnika tako i njegovih bližnjih. Poseban problem je prehrana u vrtićima i školama jer velik dio obrazovnih ustanova ne nudi bezglutenski jelovnik što znači da roditelji moraju sami pripremati obroke. Sve je to dodatni financijski ali i vremenski trošak za roditelje koji ne mogu omogućiti da djeca polaze u škole ili vrtiće koji imaju bezglutensku prehranu.

Prelazak na bezglutensku prehranu može biti težak jer se gluten nalazi u gotovo svim prerađevinama pa je potrebno pomno čitati deklaracije.  Nakon dobivene dijagnoze, bolesnici znaju biti zbunjeni i nemaju dovoljno informacija. Srećom postoje razne udruge za oboljele od celijakije diljem Hrvatske kojima se možete obratiti za pomoć i potporu.

Udruga Celivita koja se nalazi u Zagrebu redovno za svoje članove organizira razne aktivnosti, predavanja i radionice na kojima možete puno naučiti ali i upoznati ljude koji se nose s istim problemom kao i vi.

Da bi celijakiju stavili pod trajni nadzor potrebno se je strogo držati bezglutenske prehrane i educirati se, jer samo na taj način će se simptomi povući. Kad se simptomi povuku, NIKAKO se ne preporučuje unos glutena jer ste pomislili da ako više nema simptoma, da je celijakija izliječena. Celijakija je neizlječiva autoimuna bolest i jedini lijek je samo stroga bezglutenska prehrana.

 

Napomena: Članak je informativnog oblika

Izvori: https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/
https://www.celivita.hr/
Izvor fotografije: https://pixabay.com

 

 

Besplatna dostava za narudžbe iznad 300,00 kn! Članovi udruge Celivita imaju 10 % popusta na kupovinu. (Raspitajte se u udruzi za promo kod)